NaslovnicaLjudiMarko Mišulić: Hotelima više ne nedostaje tehnologije, nego sustavi koji međusobno razgovaraju

Marko Mišulić: Hotelima više ne nedostaje tehnologije, nego sustavi koji međusobno razgovaraju

Grafika: Turizmo.eu

Moderni hotel može koristiti PMS, channel manager, booking engine, CRM, revenue management, plaćanje, komunikaciju s gostom, housekeeping i niz drugih digitalnih alata. Problem nastaje kada svaki od njih funkcionira dobro zasebno, ali zaposlenik mora povezivati cijeli sustav ručno.

Marko Mišulić, osnivač Rentlija, upravo u tome vidi jednu od glavnih sljedećih promjena hospitality-techa. Nakon što je Rentlio postao dio švicarske platforme Travelnode, u kojoj se nalazi i dubrovački Phobs, govori o tržištu koje sve više ide prema konsolidaciji i dubljoj integraciji.

Hotel koji koristi deset ili petnaest nepovezanih sustava zapravo je digitalizirao mnogo pojedinačnih procesa, ali nije nužno digitalizirao poslovanje kao cjelinu. Ako zaposlenik i dalje prepisuje podatke ili uspoređuje nekoliko dashboarda, hotel plaća posljedice tehnološke fragmentacije.

AI nema smisla ako sjedi na kaosu

Umjetna inteligencija dodatno naglašava taj problem. AI agent može pronaći anomaliju, analizirati prihod ili odgovoriti na pitanje zaposlenika, ali samo ako pouzdano razumije podatke iz ostalih sustava.

Rentlio već testira vlastitog AI agenta s nekoliko desetaka hotelijera. Ideja je da korisnik sustavu postavlja pitanje prirodnim jezikom, dobiva analizu i s vremenom mu može prepustiti i izvršavanje pojedinih jednostavnih zadataka.

Mišulić taj razvoj opisuje kao prijelaz od „software as a tool” prema „software as a colleague”. Vrijednost pritom nije u tome da hotel otpusti recepcionara, nego da čovjek manje vremena troši na administraciju i više na gosta.

Rentlio i Phobs zanimljivi su i iz šire hrvatske perspektive. Turistička zemlja ne mora zarađivati samo na ljudima koji dođu spavati uz more. Može izgraditi kompanije koje znanje nastalo na domaćem tržištu prodaju hotelima širom svijeta.

Takav prihod nema ljetnu sezonu ni ograničenje brojem kreveta. Ako iz hrvatskog turizma nastane izvozni hospitality-tech sektor, turizam postaje i industrija znanja, a ne samo industrija smještaja.

Povezani članci