Za hrvatski turizam danas su možda važnije promjene ponašanja gosta nego još jedan postotni bod rasta noćenja. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić u razgovoru za Poslovni dnevnik u kolovozu 2026. opisao je tržište na kojem putnik odluku sve češće odgađa do posljednjeg trenutka, uspoređuje cijene i vremensku prognozu te puno pažljivije procjenjuje što za svoj novac stvarno dobiva.
Takav last-minute obrazac otežava poslovno planiranje. Prazna soba nekoliko tjedana prije dolaska više nije siguran znak loše sezone, ali istodobno hotelijeru postaje puno teže znati treba li cijenu spuštati ili čekati potražnju.
Staničić zato naglašava odnos cijene i kvalitete. Hrvatska ne mora biti najjeftinija destinacija, ali visoka cijena mora imati vidljivo opravdanje u smještaju, gastronomiji, infrastrukturi i usluzi.
Vrijednost gosta ne završava na noćenju
Staničić turizam više vrijednosti povezuje s gastronomijom, wellnessom, zdravstvenim, kulturnim, poslovnim i aktivnim turizmom. Gost koji samo prespava i ode na plažu stvara drukčiji lokalni učinak od onoga koji posjeti restoran, vinariju, muzej ili izlet i zbog toga ostane još jednu noć.
Jednako je zanimljiv utjecaj klime. Ekstremne vrućine i drugi vremenski događaji mijenjaju termine putovanja, a fenomen „coolcationa” može dio potražnje usmjeriti prema hladnijim područjima ili proljeću i jeseni.
To Hrvatskoj može pomoći u produljenju sezone, ali samo ako proizvod postoji. Marketing može dovesti interes prema listopadu, ali ne može otvoriti zatvoren hotel, restoran ili avionsku liniju.
Upravo tu se vidi promjena turističkog jezika. Umjesto pukog rekorda sve se više govori o vrijednosti, distribuciji prometa i kvaliteti. Tržište će ipak svaki dan provjeravati jesu li te riječi stvarne. Gost koji zaključi da odnos cijene i iskustva više nema smisla neće čekati novu strategiju. Odabrat će drugu destinaciju.