ETIAS još nije počeo, ali drugi veliki europski granični sustav već je potpuno operativan. Entry/Exit System, EES, od 10. travnja 2026. radi na svim vanjskim granicama 29 europskih zemalja koje ga koriste. Europske zračne luke i aviokompanije sada upozoravaju da čekanja na graničnoj kontroli na pojedinim lokacijama rutinski prelaze dva sata, a u najtežim slučajevima dosežu pet. Za hrvatski turizam to je relevantno zbog gostiju iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Kanade, Australije i drugih non-EU tržišta.
Važno je odmah razdvojiti dva sustava koja se često miješaju. ETIAS je elektroničko putno odobrenje za bezvizne putnike i još nije operativan. EES je sustav evidentiranja ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja koji kratkotrajno borave u državama koje ga koriste, a potpuno je uveden 10. travnja 2026.
EES zamjenjuje klasično udaranje pečata u putovnicu digitalnim zapisom i uključuje identifikacijske podatke te biometriju, poput fotografije lica i otisaka prstiju. Cilj je preciznije pratiti dopušteni boravak i modernizirati graničnu kontrolu.
Problem nije ideja sustava nego izvedba na terenu
ACI EUROPE i Airlines for Europe 12. listopada objavili su zajedničko upozorenje da gotovo šest mjeseci nakon pune implementacije EES-a čekanja na pojedinim vanjskim schengenskim granicama ostaju previsoka.
Prema tim industrijskim organizacijama, redovi rutinski prelaze dva sata, a u najtežim slučajevima dosežu do pet sati tijekom vršnih opterećenja. Važno je naglasiti da to nisu službeni prosjeci Europske komisije za sve granice, nego tvrdnje organizacija koje predstavljaju zračne luke i aviokompanije i koje zagovaraju promjene u operativnim pravilima.
To ipak ne umanjuje važnost teme. Ako putnik nakon višesatnog leta čeka još dva ili tri sata na granici, to postaje dio turističkog iskustva destinacije, bez obzira na to tko je formalno odgovoran za graničnu kontrolu.
Hrvatska je posebno izložena zbog strukture gostiju
Ujedinjena Kraljevina jedno je od važnih hrvatskih emitivnih tržišta, posebno za Dubrovnik, Split i dio otočnih destinacija. Britanski putnici nakon Brexita tretiraju se kao državljani treće zemlje i EES se na njih primjenjuje pri prelasku vanjske schengenske granice.
Isto vrijedi za goste iz SAD-a, Kanade, Australije, Japana i niza drugih tržišta koja za kratkotrajni boravak ne trebaju vizu, ali nisu građani EU-a.
To znači da EES nije marginalna administrativna tema. Za velik broj međunarodnih gostiju to je novi obvezni korak pri dolasku ili odlasku.
Ne treba tvrditi da hrvatske zračne luke imaju petosatna čekanja
ACI EUROPE govori o problemima širom Schengena i ne navodi u svojoj objavi da su Zagreb, Split ili Dubrovnik među lokacijama s najgorim rezultatima. Zato bi bilo pogrešno taj podatak automatski preslikati na Hrvatsku.
Ali činjenica da je Hrvatska dio sustava znači da domaći aerodromi moraju biti spremni na iste operativne izazove: registraciju putnika, biometriju, dovoljan broj graničnih policajaca, samoposlužne kioske i upravljanje redovima u vršnim satima.
Problem može biti posebno osjetljiv u Dubrovniku i Splitu tijekom ljetnog vrhunca, kada se veliki broj međunarodnih letova koncentrira u relativno kratkom vremenskom prozoru.
Transfer putnik osjeća svaku dodatnu minutu
Za leisure gosta koji dolazi na sedam ili deset dana dodatni sat čekanja je neugodan. Za putnika koji ima konekciju isti sat može značiti propušten let.
To EES pretvara i u problem mrežne povezanosti. Zračne luke koje služe kao transferna čvorišta moraju graničnu proceduru uklopiti u minimalno vrijeme presjedanja. Ako to ne uspiju, aviokompanije moraju povećavati buffer ili preuzimati trošak rebookinga.
Zagreb je za Hrvatsku najvažniji u tom smislu jer Croatia Airlines kroz njega povezuje domaće i regionalne destinacije s međunarodnim mrežama. Svaka dodatna nepredvidivost na granici smanjuje kvalitetu tog proizvoda.
Hoteli i DMC-jevi ne upravljaju granicom, ali moraju upravljati očekivanjima
Hotelijer ne može ubrzati EES, ali može spriječiti da gost kasni na transfer ili povratni let zato što je navikao na staru proceduru.
Pre-arrival i pre-departure komunikacija trebala bi jasno upozoriti goste iz trećih zemalja da granična kontrola može trajati dulje i da trebaju planirati dodatno vrijeme. DMC-jevi i transfer kompanije moraju u operativne rasporede ugraditi mogućnost dužeg zadržavanja u terminalu.
Za grupe je problem još izraženiji. Ako deset ili dvadeset putnika prolazi kroz biometrijsku registraciju različitom brzinom, transfer ne može krenuti dok posljednja osoba ne završi.
EES i ETIAS zajedno će promijeniti “frikciju” putovanja u Europu
EES je već aktivan. ETIAS tek dolazi. Kada oba sustava budu u punom pogonu, bezvizni putnik iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a ili Australije imat će više digitalnih i graničnih koraka nego prije nekoliko godina.
To ne znači da će Europa zbog toga postati manje atraktivna. Ali povećava važnost jednostavne komunikacije i operativne izvedbe.
Gost najčešće neće razlikovati tko je kriv za problem: Europska komisija, nacionalna policija, aerodrom ili aviokompanija. Njegovo iskustvo počinje kada sleti i završava kada napusti destinaciju.
ACI i aviokompanije traže promjene u šest točaka
ACI EUROPE i A4E predložili su paket operativnih i regulatornih izmjena kojima žele smanjiti čekanja. Njihov argument je da dio sadašnjih problema proizlazi iz strukture procesa, a ne samo iz nedostatka opreme ili osoblja.
To treba čitati i kroz interes organizacija koje predstavljaju industriju: duži redovi povećavaju troškove aerodroma i aviokompanija te pogoršavaju putničko iskustvo. Njihov pritisak prema Komisiji i državama članicama zato je očekivan.
Za turistički sektor važnije je pratiti rezultat nego institucionalni spor.
Granica postaje dio destinacijskog managementa, sviđalo nam se to ili ne
Turizam često razdvaja marketing od infrastrukture. Turističke zajednice promoviraju destinaciju, aerodromi upravljaju terminalima, policija granicom, a hoteli gostom nakon dolaska.
Putnik ne doživljava ta silosa. Za njega je sve to jedno putovanje.
Ako EES stvara kašnjenje pri dolasku, utječe na transfer, check-in, prvu rezerviranu večeru i opći dojam. Ako stvara kašnjenje pri odlasku, može biti zadnja uspomena iz zemlje.
Zato bi hrvatski turizam trebao EES pratiti kao operativni element destinacijske konkurentnosti, ne samo kao pitanje granične administracije.
Najbolji scenarij je da EES postane nevidljiv
Cilj modernog digitalnog sustava nije da ga putnik primijeti, nego da procedura bude brža, preciznija i predvidljivija.
Trenutačna upozorenja zračnih luka pokazuju da u dijelu Europe taj cilj još nije postignut. Hoće li se problemi smanjiti prije sljedećeg ljetnog vrhunca bit će važno za cijeli europski turizam.
Za Hrvatsku je ključna jedna stvar: ne čekati da se redovi pojave u naslovima usred srpnja. Zračne luke, granične službe, aviokompanije, touroperatori i hoteli već sada trebaju tretirati EES kao dio ljetne operativne pripreme.
Izvori: službeni portal Europske unije EES, stanje provjereno 19. listopada 2026.; ACI EUROPE i Airlines for Europe, “No end to Schengen EES disruption unless the Commission and Member States fix structural issues”, 12. listopada 2026. Tvrdnje o čekanjima od dva do pet sati pripisane su industrijskim organizacijama i ne predstavljaju službeni prosjek svih schengenskih granica.