Kada smo 2016. za Intervju.hr razgovarali s Božom Skokom o hrvatskom identitetu i međunarodnom imidžu, njegova je osnovna dijagnoza bila prilično jasna. Hrvatska je u velikom dijelu Europe postala prepoznatljiva kao lijepa i atraktivna turistička zemlja, ali su kultura, gospodarstvo, način života i druge vrijednosti puno slabije ulazile u međunarodnu percepciju.
To nije bio napad na turizam. Upravo suprotno, turistički imidž bio je jedan od rijetkih globalno uspješnih dijelova hrvatskog brenda. Problem je bio u tome što ga nismo dovoljno koristili kao vrata prema drugim pričama o zemlji.
Skoko je već tada među potencijalima izdvajao kulturnu baštinu, gastronomiju, položaj između srednje Europe i Mediterana, sigurnost, način života, prirodu i kreativnost. Takve vrijednosti mogu privući gosta, ali također mogu utjecati na odluku nekoga tko razmišlja o životu, radu, ulaganju ili studiranju u Hrvatskoj.
Deset godina poslije cilj je vrlo sličan
U međuvremenu je Hrvatska ušla u Schengen i eurozonu, povećala međunarodnu vidljivost i strateški počela govoriti o destinaciji više vrijednosti, cjelogodišnjem turizmu i širem portfelju proizvoda. Skoko je sudjelovao i u izradi Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma.
Na Weekend Media Festivalu 2026. moderirao je raspravu postavljenu upravo oko pitanja treba li turistički uspjeh prestati svoditi na broj noćenja i više ga povezivati s vrijednošću, održivošću i sezonalnošću.
To pokazuje da Hrvatska već dugo zna što bi željela promijeniti. Teži je dio pretvoriti strateški jezik u međunarodnu percepciju. Nije dovoljno napisati da smo gastronomska destinacija ako gost teško pronalazi i rezervira lokalna iskustva, baš kao što se održivost ne može izgraditi sloganom ako je stvarni prometni i prostorni model ne potvrđuje.
Ista logika vrijedi i za pojedine destinacije. Dubrovnik ne mora biti samo zidine, Zagreb samo Advent, a Slavonija tradicija. Što je priča složenija i stvarno potkrijepljena proizvodom, to destinacija ima više razloga za dolazak i veći prostor izvan jedne sezone.
Skokino pitanje iz 2016. zato nije zastarjelo. Hrvatska je turistički snažnija i međunarodno vidljivija, ali i dalje treba odgovoriti može li poznatost stečenu kroz more i odmor pretvoriti u puno širu sliku zemlje u kojoj se vrijedi putovati, živjeti, stvarati i poslovati.