Turističke staze, špilje, izletišta i drugi sadržaji u prirodi sve teže mogu funkcionirati prema pretpostavci da će vremenski uvjeti idućih desetljeća biti slični onima u kojima su projektirani. Toplinski valovi, nagle oborine, erozija i opasnost od požara mijenjaju sigurnost posjetitelja i troškove upravljanja. Ministarstvo turizma i sporta je 28. listopada u Karlovcu okupilo investitore, stručnjake i predstavnike destinacija kako bi razgovarali o klimatskoj otpornosti infrastrukture, a među konkretnim primjerima predstavilo HGSS-ove Sigurne staze i Baraćeve špilje.
Skup se nije bavio samo općim ciljevima održivosti, nego time kako klimatske rizike ugraditi u planiranje, izgradnju i korištenje turističkih objekata. Ministarstvo je pritom naglasilo europske smjernice za prilagodbu infrastrukture klimatskim promjenama tijekom cijelog životnog ciklusa projekta. Načela iz tih smjernica posebno su važna kod ulaganja koja trebaju biti funkcionalna još desetljećima.
Rizik počinje već pri izboru trase i lokacije
Staza koja je desetljećima prolazila kraj vodotoka ili strmim obronkom može danas postati osjetljivija na obilne oborine, eroziju i odrone. Isto vrijedi za odmorišta, vidikovce, pristupne ceste i posjetiteljske centre. Nije dovoljno procijeniti koliko gostiju objekt može primiti: treba provjeriti kako će funkcionirati pri dugotrajnoj vrućini, bujici ili naglom prekidu prometa.
Za investitora to može značiti drugačiji izbor materijala, sustave odvodnje, signalizaciju, zaklone i evakuacijske putove. Nije svaka mjera potrebna na svakoj lokaciji, niti se može iz jednog primjera zaključiti koliko će prilagodba koštati. No zanemarivanje rizika u projektu često znači skuplje naknadne zahvate i prekide poslovanja.
HGSS upozorava na četiri skupine opasnosti
U prezentaciji Sigurne staze u kontekstu klimatskih promjena HGSS posebno izdvaja ekstremne vrućine, požare, intenzivne oborine i nagle promjene vremenskih uvjeta. Njihove posljedice mogu biti dehidracija i iscrpljenost, zatvaranje područja, bujice i klizišta ili gubitak orijentacije zbog smanjene vidljivosti.
Upravitelj outdoor proizvoda zato mora razlikovati sigurnost same infrastrukture od sigurnosti korisnika. Uređena staza nije potpuno sigurna ako posjetitelj nema pravodobnu informaciju o zatvaranju, vremenskim uvjetima ili alternativnoj ruti. To postaje posebno važno kada se proizvod prodaje turistima koji ne poznaju lokalni teren i ne mogu sami pouzdano procijeniti promjenu uvjeta.
Digitalna karta može biti dio sigurnosnog sustava
HGSS-ove Sigurne staze predstavljene su kao preventivni digitalni alat koji povezuje Registar planinarskih putova i obilaznica Hrvatskog planinarskog saveza s podacima HGSS-a. Korisnik prije polaska može proučiti teren, procijeniti zahtjevnost i planirati rutu; na stazi prati lokaciju i provjerene podatke; dio sadržaja moguće je pohraniti za korištenje bez mobilnog signala.
Za turističke zajednice i organizatore izleta pouka je jasna: digitalna karta nije samo promocijski dodatak. Ako je ažurna, može pomoći da posjetitelji ostanu na označenim rutama, lakše se orijentiraju i ne odlaze na osjetljiva ili opasna područja. Ali aplikacija ne može zamijeniti redovno održavanje oznaka, fizički pregled terena ili odluku o zatvaranju rute kada su uvjeti opasni.
Baraćeve špilje: atrakcija koja mora funkcionirati kao cjelina
Posebna prezentacija karlovačke radionice bavila se Baraćevim špiljama, zaštićenim prirodnim područjem u kojem turističko korištenje ovisi o osjetljivosti prostora. Posjetitelji razgledavaju špiljski sustav uz stručno vodstvo i uređeni pristup, a u blizini je i Speleon, Centar podzemne baštine otvoren tijekom cijele godine.
Taj primjer pokazuje zašto otpornost nije samo pitanje jednog objekta. Posjet podzemlju obuhvaća pristupne puteve, regulaciju kretanja, organizaciju skupina, informiranje i zaštitu prirodnih vrijednosti. Speleon pritom može pomoći u razvoju sadržaja koji nisu ovisni o istom vremenskom režimu kao otvorene staze, no iz toga ne treba zaključivati da su svi klimatski rizici za ovaj sustav već riješeni. Za takvu tvrdnju potrebna bi bila zasebna stručna procjena.
Što klimatska otpornost znači za financiranje?
Kada se ulaganje sufinancira iz europskih izvora, procjena klimatskih rizika može postati važan dio dokumentacije i provjere održivosti projekta, ovisno o programu i pravilima poziva. To ne znači da svaki privatni turistički objekt automatski ima istu obvezu. Prije prijave treba proučiti točne uvjete financiranja, trajanje projekta, potrebne analize i dopuštene troškove.
Hrvatska istodobno ima otvorene programe ulaganja u javnu turističku infrastrukturu u slabije razvijenim područjima. Lokalnim jedinicama koje planiraju nove staze, odmorišta ili vidikovce bilo bi racionalno pitanje buduće sigurnosti ugraditi prije predaje projektne dokumentacije. Dodatno projektiranje nakon početka gradnje redovito je teže organizirati nego kvalitetnu procjenu u početnoj fazi.
Sigurnost posjetitelja je i poslovni rizik
Turističko poduzeće ili javna ustanova ne gubi samo prihod kada zbog nevremena mora zatvoriti atrakciju. Može imati trošak povrata novca, promjene rasporeda obilazaka, sanacije infrastrukture i obavještavanja gostiju. Ako pravodobna komunikacija izostane, problem se pretvara i u reputacijski rizik. Zbog toga su planovi postupanja, kontakti za hitne službe i jasna pravila odgode ili otkazivanja dio kvalitetnog proizvoda, a ne samo administrativna formalnost.
Ovdje se otvara i pitanje odgovornosti. Pružatelj usluge mora jasno opisati zahtjevnost aktivnosti i rizike koje gost može očekivati, a kada se uvjeti promijene mora imati operativni plan. Za profesionalne vodiče, outdoor agencije i upravitelje prirodnih atrakcija to je pitanje svakodnevnog poslovanja.
Bolja infrastruktura nije nužno veća infrastruktura
Hrvatski turizam ima mnogo malih destinacija koje rast vide kroz novu šetnicu, vidikovac ili tematsku stazu. No katkad najveću vrijednost može donijeti održavanje postojeće mreže, dobra signalizacija, ažurna informacija i organizirano upravljanje posjetima. Takva ulaganja manje su spektakularna od novih građevina, ali mogu produljiti životni vijek proizvoda i smanjiti rizike.
Karlovačka radionica zato nudi korisnu razvojnu promjenu: kod turističke infrastrukture više ne treba pitati samo što možemo izgraditi i koliko gostiju možemo privući. Treba pitati i kakvim će vremenskim uvjetima objekt biti izložen, tko će ga održavati i kako će posjetitelji ostati sigurni ako se uvjeti promijene.
Izvori: Ministarstvo turizma i sporta, radionica Jačanje otpornosti turizma na klimatske promjene, Karlovac, 28. 10. 2026.; HGSS, prezentacija Sigurne staze; Baraćeve špilje, Speleon. Opis mogućih investicijskih mjera urednička je analiza, a ne tvrdnja da su već provedene na Baraćevim špiljama.