Hrvatski turizam u prvih devet mjeseci 2026. ponovno raste, ali iza ukupnog povećanja od 1,1 posto u noćenjima krije se važna promjena. Domaći gosti ostvarili su 6,6 posto više noćenja nego godinu ranije, dok je broj stranih noćenja porastao samo 0,5 posto. To ne znači da je inozemna potražnja nestala — strani gosti i dalje čine više od 90 posto komercijalnih noćenja — ali pokazuje da je glavnina ovogodišnjeg rasta došla s domaćeg tržišta.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u komercijalnim smještajnim objektima od siječnja do kraja rujna ostvareno je 19,0 milijuna dolazaka i 90,4 milijuna noćenja. Dolasci su porasli 1,8 posto, a noćenja 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.
Domaći promet raste višestruko brže
Domaći turisti ostvarili su 2,7 milijuna dolazaka i 8,5 milijuna noćenja. Broj njihovih dolazaka porastao je 7,9 posto, a noćenja 6,6 posto. Strani turisti ostvarili su 16,4 milijuna dolazaka i 81,8 milijuna noćenja, uz rast dolazaka od 0,9 posto i noćenja od svega 0,5 posto.
Razlika je dovoljno velika da mijenja interpretaciju turističke godine. Ukupni rezultat jest pozitivan, ali nije riječ o ravnomjernom rastu svih tržišta. U apsolutnom broju strani gosti i dalje stvaraju daleko najveći dio turističkog prometa, pa čak i mali postotak njihova rasta nosi velik volumen. No domaći segment trenutačno raste mnogo brže i time postaje važniji stabilizator sustava.
Rujan dodatno potvrđuje promjenu
U rujnu je u komercijalnom smještaju ostvareno 12,3 milijuna noćenja, 3,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Strani gosti ostvarili su 11,5 milijuna noćenja, uz rast od 3,2 posto. Domaći su ostvarili 782 tisuće noćenja, ali njihov je rast dosegnuo 7,9 posto.
To je posebno zanimljivo jer se rujan nalazi izvan tradicionalnog vrhunca sezone. Ako domaća potražnja nastavi rasti upravo u predsezoni i posezoni, njezin značaj nije samo u dodatnom prometu nego i u boljem korištenju kapaciteta tijekom većeg dijela godine.
Ne treba miješati DZS i eVisitor
Brojke DZS-a niže su od ukupnih rezultata koje tijekom godine objavljuje Hrvatska turistička zajednica kroz sustav eVisitor. Razlog nije pogreška, nego različit obuhvat. DZS-ova statistika ovdje prati komercijalne smještajne objekte, dok eVisitor uključuje širi turistički promet, među ostalim i nekomercijalni smještaj te podatke iz nautičkog chartera.
Za analizu strukture komercijalnog smještaja DZS je zato osobito koristan jer omogućuje precizno uspoređivanje domaćih i stranih gostiju unutar istog statističkog okvira.
Što to znači za hotele i destinacije?
Domaći gost često ima drukčiji obrazac putovanja od stranog. U prosjeku ostaje kraće, češće putuje automobilom i može brže reagirati na ponude izvan glavne sezone. Za hotelijere, kampove i destinacije to otvara prostor za proizvode koji nisu nužno prilagođeni klasičnom sedmodnevnom ljetnom odmoru.
Vikend-paketi, wellness, gastronomija, događanja, kratki odmori i ponude povezane s blagdanima mogu imati veći značaj nego u modelu koji se oslanja gotovo isključivo na ljetni međunarodni promet. Takva potražnja ne može zamijeniti milijune stranih noćenja, ali može smanjiti sezonsku osjetljivost pojedinih objekata.
Strana potražnja nije u padu, ali stagnacija je upozorenje
Rast stranih noćenja od 0,5 posto nije negativan rezultat. Hrvatska zadržava vrlo visok međunarodni promet u godini obilježenoj cjenovnom osjetljivošću putnika, geopolitičkim rizicima i većom konkurencijom mediteranskih destinacija. Međutim, nakon više godina snažnog oporavka više nije realno očekivati da će inozemni volumen automatski rasti visokim stopama.
To vraća fokus na dvije stvari: vrijednost po gostu i raspored prometa kroz godinu. Turistička politika koja uspjeh mjeri samo brojem noćenja može previdjeti činjenicu da tržište ulazi u zreliju fazu u kojoj je važnije tko dolazi, kada dolazi, koliko troši i koliko opterećuje destinacijsku infrastrukturu.
Domaći gost postaje ozbiljniji dio jednadžbe
Hrvatska će i dalje biti izrazito izvozno turističko tržište. Više od devet desetina komercijalnih noćenja u prvih devet mjeseci ostvarili su stranci i taj se omjer ne može brzo promijeniti. No ovogodišnji podaci pokazuju da domaći gost više nije segment koji treba promatrati samo kao dodatak.
Ako se rast nastavi, domaće tržište može postati važnije za punjenje kapaciteta izvan srpnja i kolovoza, osobito u kontinentalnim destinacijama, gradovima, termama i hotelima koji ne ovise isključivo o kupališnom turizmu. Za sektor kojem je produljenje sezone jedan od glavnih strateških ciljeva, to je trend vrijedan praćenja.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Turistički dolasci i noćenja u komercijalnom smještaju, rujan 2026., objavljeno 6. studenoga 2026.