NaslovnicaDestinacijeDubrovnik više ne upravlja turizmom samo brojem noćenja: Pass, AI i rezervacije...

Dubrovnik više ne upravlja turizmom samo brojem noćenja: Pass, AI i rezervacije autobusa postaju dio istog sustava

Foto: Leszek Leszczynski / Wikimedia Commons, CC BY 2.0

Dubrovnik je prije desetak godina postao jedan od europskih simbola overtourisma. Fotografije Straduna prepunog ljudi i tisuća cruisera koji gotovo istodobno ulaze u povijesnu jezgru služile su kao upozorenje koliko uspješna promocija može proizvesti problem ako grad nema alate za upravljanje prometom koji je sam privukao.

Danas ukupni pritisak nije nestao, ali je sustav znatno sofisticiraniji. Dubrovnik Visitors broji posjetitelje na ulazima u povijesnu jezgru, a alat za predviđanje gužvi povezuje raspored kruzera, dolaske i noćenja te druge podatke. Stvarno stanje posjećenosti ažurira se svakih petnaest minuta.

Grad je uveo i rezervaciju termina za turističke autobuse u kontaktnoj zoni, čime se dio opterećenja pokušava rasporediti prije nego što vozilo uopće stigne na Pile. Dubrovnik Pass istodobno se razvio iz turističke kartice u vrlo važan prodajni i podatkovni alat. Do kraja kolovoza 2026. prodano je 389.752 Passa, uz prihod od 16,72 milijuna eura.

U međuvremenu je Dubrovnik Pass osvojio i prvu nagradu European Cultural Tourism Networka u kategoriji Digitalisation in Smart Tourism. Nagrada sama ne dokazuje da je upravljanje turizmom riješeno, ali potvrđuje da je digitalni model prepoznat i izvan Hrvatske.

Više podataka ne znači automatski manje gužve

Dubrovnik i dalje bilježi golem promet. Sredinom srpnja dosegnuo je dva milijuna noćenja, a tri milijuna ostvarena su 22. kolovoza. Cilj upravljanja zato očito nije jednostavno zaustaviti turizam, nego smanjivati najgore vršne situacije, bolje rasporediti promet kroz dan i godinu te povećavati vrijednost posjeta.

U tome je važna razlika. Ako godišnji broj gostiju ostane visok, ali se smanji broj sati tijekom kojih povijesna jezgra prelazi razinu podnošljivog opterećenja, upravljanje može biti uspješno i bez pada ukupnog rezultata.

Dubrovnik bi upravo zbog količine podataka kojima raspolaže mogao napraviti još jedan korak i razviti snažniji javni destination dashboard. Građani, poduzetnici i istraživači mogli bi vidjeti broj ljudi u jezgri, očekivani promet, raspored kruzera i druge indikatore dovoljno transparentno da se rezultati pojedinih mjera mogu pratiti kroz vrijeme.

Grad danas pokazuje da overtourism nije problem koji se rješava jednom zabranom ili aplikacijom. Potreban je operativni sustav koji turistički promet promatra gotovo kao prometnu mrežu — nešto što se prati, predviđa i usmjerava u stvarnom vremenu.

Povezani članci