U prvih osam mjeseci 2026. strani cruise brodovi ostvarili su 545 putovanja hrvatskim Jadranom, 7,9 posto više nego godinu prije. Ali broj putnika porastao je još brže, 11,8 posto, na gotovo 774 tisuće. Iz tih podataka proizlazi da je prosječan broj putnika po cruise putovanju porastao s približno 1.370 na oko 1.420, odnosno za oko 3,6 posto. Za Dubrovnik, Split i druge luke problem zato nije samo koliko brodova dolazi, nego koliko ljudi odjednom ulazi u destinaciju.
Državni zavod za statistiku bilježi da je u razdoblju siječanj–kolovoz u hrvatske luke uplovilo 76 stranih cruise brodova, jednako kao godinu prije. Ti su brodovi ostvarili 545 putovanja i 1.282 dana boravka u hrvatskim teritorijalnim vodama. Broj putovanja porastao je 7,9 posto, broj dana 6,2 posto, a broj putnika 11,8 posto.
To znači da volumen putnika raste brže od samog broja putovanja. U praksi destinacije ne dobivaju samo više dolazaka brodova, nego i nešto više putnika po svakom cruise putovanju.
Dubrovnik i Splitsko-dalmatinska županija nose gotovo tri četvrtine putovanja
Od ukupno 545 cruise putovanja, 46,4 posto ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a 26,1 posto u Splitsko-dalmatinskoj. Zajedno nose 72,5 posto ukupnog cruise prometa prema ovoj DZS metodologiji.
Zadar ima 10,6 posto, Istra 7,7 posto, Šibensko-kninska županija 4,8 posto, a Primorsko-goranska 4,4 posto.
Na razini pojedinih luka Dubrovnik je uvjerljivo prvi s 407 posjeta stranih cruise brodova u prvih osam mjeseci. Slijedi Split s 237, Zadar sa 156 i Korčula sa 78 posjeta. Hvar, Rovinj i Šibenik imali su po 69.
Važno je razlikovati “putovanja” od “posjeta luci”. Jedno cruise putovanje može uključivati više hrvatskih luka, pa se broj port callova ne može izravno uspoređivati s ukupnih 545 putovanja.
Veći brod ne mora biti problem, ali veći val putnika mora se upravljati
Cruise turizam često se u javnosti svodi na pitanje treba li gradu više ili manje brodova. DZS-ovi podaci pokazuju zašto je takva rasprava prejednostavna.
Za destinaciju s ograničenim prostorom važan je broj ljudi koji stiže u određenom vremenskom prozoru. Dva manja broda i jedan vrlo veliki mogu stvoriti potpuno različit pritisak na gradske zidine, autobuse, taxi, terminale, muzeje i javni prostor.
Ako broj putnika raste brže od broja putovanja, raspored uplovljavanja postaje još važniji. Destinacija mora znati koliko ljudi dolazi istodobno, koliko ih ostaje na brodu, koliko ide na organizirane izlete i koliko vremena provodi u najopterećenijim zonama.
Putnika po cruise putovanju ima oko 50 više nego lani
U prvih osam mjeseci 2025. na 505 cruise putovanja bilo je 691.834 putnika, što daje prosjek od oko 1.370 putnika po putovanju. Ove godine 773.586 putnika na 545 putovanja daje oko 1.420.
Rast od približno 50 putnika po putovanju ne izgleda dramatično. Ali kada se primijeni na stotine dolazaka i koncentrira na nekoliko luka, može imati stvarni operativni učinak.
Još je zanimljiviji odnos putnika i dana boravka. Broj cruise dana raste 6,2 posto, sporije od broja putnika. To znači da u prosjeku veći broj ljudi prolazi kroz sustav uz relativno manji rast vremena koje brodovi provode u hrvatskim vodama.
Dubrovnik već ima sustav, ali podaci moraju upravljati terminima
Dubrovnik je među hrvatskim destinacijama najdalje otišao u visitor managementu. Grad koristi podatke o cruise rasporedu, sustav rezervacije turističkih autobusa, Dubrovnik Pass i druge digitalne alate.
Sljedeći korak nije samo ograničiti broj brodova. Važnije je optimizirati vremensku raspodjelu. Ako tri velika broda stignu unutar dva sata, opterećenje može biti veće nego kada četiri broda dolaze raspoređeno kroz dan.
To je područje u kojem DMO, luka, brodari, agenti i gradske službe moraju dijeliti podatke. Cruise nije običan turistički segment jer tisuće ljudi dolaze gotovo sinkronizirano.
Split ima drukčiji problem: rast luke i gradskog turizma preklapaju se
Split nije samo cruise destinacija. U isto vrijeme je veliki city-break i ljetni turistički centar, trajektno čvorište i grad s intenzivnim lokalnim prometom. Zato svaki dodatni cruise val ulazi u već opterećen sustav.
Za Split pitanje nije samo koliko putnika s broda ulazi u Dioklecijanovu palaču. Tu su autobusi, transferi prema Trogiru, Krki, Omišu ili drugim izletima, taxi promet i miješanje cruise gostiju s domaćim i stacionarnim turistima.
Dobro upravljanje zato mora gledati cijelu mobilnost, ne samo centar grada.
Veća masa putnika nije isto što i veća vrijednost
Najvažnije ekonomsko pitanje cruise turizma nije koliko putnika dolazi, nego koliko vrijednosti ostavljaju destinaciji. Gost koji se zadrži šest sati, ruča, kupi lokalni proizvod, koristi muzej i plaćenu atrakciju ima drukčiji učinak od gosta koji slijedi zatvoreni organizirani itinerar i troši minimalno.
Za luke i gradove zato bi uz broj putnika trebalo pratiti i potrošnju po gostu, raspodjelu potrošnje, udio individualnih i organiziranih posjeta te učinak na lokalne biznise.
Bez tih podataka rast od 11,8 posto može izgledati kao uspjeh, ali ne govori dovoljno o neto koristi destinacije.
Cruise 2026. nije povratak starom rastu, nego test upravljanja gustoćom
Hrvatski cruise promet ove godine raste, ali broj samih brodova nije porastao. Isti broj plovila ostvaruje više putovanja i prevozi više ljudi. To sugerira intenzivnije korištenje flote i veći pritisak po operaciji.
Za destinacije koje već godinama raspravljaju o overtourismu to je važna promjena perspektive. Brojanje brodova više nije dovoljno.
Bolji KPI je kombinacija broja putnika, vremena dolaska, trajanja boravka, prostorne raspodjele i potrošnje. Upravo tu će se razlikovati destinacije koje cruise promet samo primaju od onih koje njime stvarno upravljaju.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Strani brodovi na kružnim putovanjima u Republici Hrvatskoj, siječanj–kolovoz 2026., objavljeno 8. listopada 2026. Izračun prosječnog broja putnika po putovanju napravio je Turizmo.eu na temelju objavljenih DZS podataka.