Tvrdnja da je hrvatski turizam sezonski toliko se često ponavlja da je gotovo izgubila informativnu vrijednost. Puno je korisnije pitati koliko je sezonalnost jaka u pojedinoj županiji i mijenja li se kroz vrijeme.
Za početni Turizmo pokazatelj ljetne koncentracije koristimo vrlo jednostavan izračun: koliki se udio svih godišnjih komercijalnih noćenja ostvari samo u srpnju i kolovozu. Što je taj postotak veći, promet je koncentriraniji u dva glavna ljetna mjeseca.
U Šibensko-kninskoj županiji 2025. čak 64 posto godišnjih komercijalnih noćenja nastalo je u srpnju i kolovozu. Zadarska je bila na 62,7 posto, Ličko-senjska na 61,3, Splitsko-dalmatinska na 57,3, Primorsko-goranska na 56,3, a Istarska na 54,3 posto.
Na drugom kraju ljestvice Vukovarsko-srijemska imala je samo 12,7 posto noćenja u ta dva mjeseca, Osječko-baranjska 19, a Grad Zagreb 20,8 posto.
Nacionalno je Hrvatska na 54,5 posto. Eurostat je za isti pokazatelj Hrvatsku označio kao najsezonskiju članicu EU u 2025., dok je prosjek Unije iznosio 31,1 posto.
Ovo nije ljestvica turističke kvalitete
Niska sezonalnost sama po sebi ne znači uspješniji turizam. Vukovarsko-srijemska županija ima vrlo ravnomjerno raspoređen promet, ali i daleko manji ukupni broj noćenja od Istre. Kontinentalne destinacije prirodno imaju drukčiji miks poslovnih putovanja, toplica, događanja i drugih motiva dolaska.
Zato pokazatelj nije namijenjen rangiranju „najboljih” županija. Puno je korisnije gledati pomiče li se svaka destinacija u odnosu na samu sebe. Ako Istra s 54 posto tijekom nekoliko godina dođe na 49, uz jednak ili veći prihod, to bi bio konkretan dokaz produljenja sezone.
Ako se nakon velikih ulaganja u pred i posezonu koncentracija ne mijenja, također smo nešto naučili. Turizmo indikator zato treba pratiti strukturu, a ne dijeliti medalje.