Njemačka je desetljećima najvažnije emitivno tržište hrvatskog turizma, a šest godina između 2019. i 2025. tu poziciju nisu oslabila. Naprotiv, njemački udio među stranim komercijalnim noćenjima blago je porastao.
U 2019. njemački gosti ostvarili su oko 19,94 milijuna komercijalnih noćenja, a 2025. više od 21 milijun. Njihov udio u stranim noćenjima porastao je s približno 23,7 na 24,6 posto. Gotovo svako četvrto strano komercijalno noćenje u Hrvatskoj tako i dalje dolazi s jednog tržišta.
Među velikim tržištima najveći rast bilježi Poljska. Broj poljskih noćenja porastao je s oko 5,86 na više od sedam milijuna, približno petinu. Mađarska je također snažno rasla, dok su Slovenija i Austrija zadržale vrlo visoku važnost.
S druge strane, Italija je u odnosu na 2019. izgubila gotovo 30 posto noćenja, a ispod pretpandemijske razine ostale su i Češka te Ujedinjena Kraljevina.
Diversifikacija ne znači samo otvoriti novo tržište
Njemačka, Slovenija, Austrija i Poljska zajedno proizvode približno polovicu svih stranih komercijalnih noćenja. Ta koncentracija ima prednosti: riječ je o bliskim tržištima s kojih se može dolaziti automobilom i koja Hrvatsku dobro poznaju. Ali predstavlja i rizik ako se gospodarske okolnosti na nekoliko glavnih tržišta istodobno pogoršaju.
Promocija na SAD-u, Aziji ili drugim udaljenijim tržištima može imati velik smisao za gradove, premium smještaj i određene proizvode, ali nacionalna struktura noćenja ostaje dominantno srednjoeuropska.
Zato ćemo uz klasičnu tablicu tržišta razvijati i pokazatelj njihove koncentracije. Cilj nije smanjivati Njemačku zato što je velika, nego vidjeti raste li hrvatski turizam tako da postaje otporniji na promjene na jednom ili dva ključna tržišta.
Šest godina nakon 2019. miks gostiju se promijenio, ali Hrvatska nije bitno smanjila ovisnost o svojim tradicionalnim tržištima. Najveće strukturne promjene zasad su uspon Poljske i Mađarske te pad talijanskog prometa.