Godina 2019. dugo je služila kao posljednja normalna referentna točka prije pandemije. Sada, kada je turistički promet odavno nadoknadio Covid pad, usporedba s tom godinom ponovno postaje korisna iz drukčijeg razloga: pokazuje kako se struktura hrvatskog turizma promijenila.
U komercijalnom smještaju Hrvatska je 2019. ostvarila 19,57 milijuna dolazaka i 91,24 milijuna noćenja. U 2025. broj dolazaka dosegnuo je 20,70 milijuna, a noćenja 94,82 milijuna. To znači da su dolasci bili približno 5,8 posto iznad pretpandemijske razine, dok su noćenja rasla sporije, oko 3,9 posto.
Prosječan boravak zato se blago skratio, s približno 4,7 na 4,6 noći. Razlika ne djeluje velika na razini pojedinog gosta, ali kada se primijeni na više od dvadeset milijuna dolazaka pokazuje promjenu u strukturi putovanja.
Još je zanimljiviji domaći promet. Domaći gosti ostvarili su 2025. oko 9,2 milijuna komercijalnih noćenja, znatno više nego 2019., dok su strana noćenja u šest godina porasla vrlo malo. Većina neto rasta fizičkog prometa u odnosu na pretpandemijsku razinu zato dolazi s domaćeg tržišta.
2026. potvrđuje sporiji fizički rast
U prvih sedam mjeseci 2026. Hrvatska je ostvarila 11,73 milijuna dolazaka i 51,24 milijuna noćenja. Dolasci su rasli 1,4 posto, a noćenja 0,8 posto. Strana noćenja bila su samo 0,2 posto iznad prethodne godine, dok je domaći promet rastao osjetno brže.
To sugerira da hrvatski turizam ulazi u fazu u kojoj će sve teže ostvarivati velike postotne skokove samim povećavanjem broja ljudi. To nije nužno loša vijest. Zemlja koja već ima više od 90 milijuna komercijalnih noćenja ne mora svake godine proizvesti novi fizički rekord da bi gospodarski napredovala.
Puno važnije postaje koliko gost troši, kada dolazi, koliko ostaje i koliko koristi lokalne proizvode i usluge. Upravo zato 2019. više nije samo referenca za pitanje jesmo li se „oporavili” od pandemije. Ona nam pomaže vidjeti kakav turizam imamo nakon oporavka.