Fizički promet stranih turista između 2019. i 2025. promijenio se vrlo malo. U komercijalnom smještaju strani gosti 2019. ostvarili su oko 84,15 milijuna noćenja, a šest godina poslije približno 85,61 milijun. Rast je manji od dva posto.
Nominalni turistički prihodi rasli su potpuno drukčijom brzinom. Prema HNB-u, prihod od stranih turista povećao se s približno 10,5 milijardi eura u 2019. na više od 15 milijardi eura u 2025.
Na prvi pogled djeluje kao savršen dokaz da Hrvatska konačno zarađuje puno više s gotovo jednakim fizičkim prometom. Ali takav zaključak bio bi prejednostavan.
HNB-ov prihod od putovanja i DZS-ov broj komercijalnih noćenja nemaju isti statistički obuhvat. Osim toga, šest godina uključuje snažnu inflaciju i velik rast cijena smještaja, hrane i drugih usluga. Zbog toga nominalni rast prihoda nije isto što i jednaki rast stvarne ekonomske vrijednosti.
Koristan indikator, ali ne „potrošnja po noćenju”
Ako se HNB-ov prihod podijeli s brojem stranih komercijalnih noćenja, dobije se omjer koji je kroz vrijeme znatno porastao. Taj broj možemo pratiti kao Turizmo analitički odnos, ali ga ne smijemo nazvati prosječnom potrošnjom po noćenju jer brojnik i nazivnik obuhvaćaju različite skupove aktivnosti.
Puno je korisnije pratiti više podataka istodobno: fizički promet, HNB-ove prihode, inflaciju, cijene, strukturu smještaja i raspoloživa istraživanja potrošnje turista.
Tek tada možemo odgovoriti na pitanje raste li vrijednost zato što gosti koriste kvalitetniji i skuplji proizvod, zato što više troše izvan smještaja ili jednostavno zato što je gotovo sve nominalno skuplje nego 2019.
Za hrvatsku turističku politiku upravo je to jedno od ključnih pitanja sljedećih godina. Viši prihod bez proporcionalnog rasta broja gostiju poželjan je razvoj, ali samo ako znamo odakle taj dodatni prihod stvarno dolazi.