NaslovnicaBiznisKamp više nije jeftinija alternativa hotelu: hrvatski camping ulazi u premium investicijsku...

Kamp više nije jeftinija alternativa hotelu: hrvatski camping ulazi u premium investicijsku utrku

Foto: Henrik Bach Nielsen / Wikimedia Commons, CC BY 2.0

Kamping je desetljećima imao vrlo jednostavnu tržišnu poziciju: gost je prihvaćao nešto nižu razinu komfora u zamjenu za boravak bliže prirodi i nižu cijenu. Današnji hrvatski kampovi sve manje odgovaraju toj slici.

Aminess je 2025. u Atea Camping Resort na Krku uložio oko 30 milijuna eura i repozicionirao ga u kamp s pet zvjezdica. Kompanija je prije toga razvila i Avalona Camping Resort na Pagu, s premium parcelama i smještajnim jedinicama koje uključuju privatne bazene. Zaton Holiday Resort u srpnju 2026. otvorio je novi Glamping Village, također s jedinicama više kategorije i privatnim bazenima.

Arena Hospitality Group već je ranije snažno ulagala u kampove i glamping, dok Valamar premium camping navodi kao jedan od važnih segmenata vlastitog poslovanja. Kamping tako više nije periferna turistička kategorija između privatnog smještaja i hotela, nego jedno od područja u kojem se odvija ozbiljna investicijska utrka.

Što gost zapravo kupuje?

Kada mobilna kućica ima dvije spavaće sobe, dvije kupaonice, veliku terasu, privatni bazen, dizajnerski interijer i pristup resortskim sadržajima, teško ju je opisivati istom logikom kao tradicionalno kampiranje. Gost i dalje želi blizinu prirode i otvorenog prostora, ali više ne mora prihvatiti kompromis u komforu.

To mijenja i ekonomiku kampa. Parcela koja je nekada donosila prihod od klasičnog šatora ili kamp-prikolice sada može nositi smještaj koji se prodaje po cijeni usporedivoj s kvalitetnim hotelskim proizvodom. Postojeći kamp pritom se može modernizirati fazno, bez potrebe za izgradnjom potpuno novog hotelskog kompleksa.

Upravo tu nastaje i važna prostorna dilema. Ako kamp postane vrlo gusto naselje trajno postavljenih mobilnih kućica, privatnih bazena, asfaltiranih prometnica i drugih resortskih sadržaja, postavlja se pitanje koliko je još sačuvan upravo onaj kontakt s prirodom zbog kojeg je kamping bio atraktivan.

Hrvatska zato ne bi trebala premiumizaciju kampinga promatrati samo kroz broj zvjezdica i investicijske iznose. Jednako je važno kakav prostorni i krajobrazni standard želimo zadržati na obali.

Camping danas prodaje prirodu, privatnost i visoku razinu komfora u istom proizvodu. Upravo zato može biti jedan od najvrjednijih segmenata hrvatske turističke ponude, ali samo ako ulaganja ne unište ono što ga razlikuje od klasičnog resorta.

Povezani članci