Hrvatske zračne luke u kolovozu su imale 2,36 milijuna putnika, 1,4 posto više nego godinu prije. Ali puno zanimljivija od ukupnog rasta jest promjena po tržištima: promet s Poljskom skočio je 24,8 posto, s Ujedinjenom Kraljevinom 8 posto, dok su neka tradicionalno snažna tržišta pala. Za hrvatski turizam to je signal da se karta zračne potražnje mijenja brže nego ukupni broj putnika.
Državni zavod za statistiku bilježi 420.377 putnika na vezama s njemačkim zračnim lukama, 1,5 posto više nego u kolovozu 2025. Njemačka tako ostaje najveće pojedinačno međunarodno tržište hrvatskih aerodroma. Odmah iza nje je Ujedinjena Kraljevina s 392.367 putnika i rastom od 8 posto, dok je Poljska s 196.896 putnika porasla čak 24,8 posto.
Važna metodološka ograda: ovo nisu podaci o turističkim dolascima po državljanstvu, nego dvosmjerni putnički promet između hrvatskih i stranih zračnih luka. U brojkama su i hrvatski putnici, poslovna putovanja i drugi oblici mobilnosti. Ipak, u zemlji u kojoj je međunarodni zračni promet snažno vezan uz turizam, promjene po tržištima dobar su rani pokazatelj gdje prijevoznici vide potražnju i gdje se otvara novi distribucijski prostor.
Poljska više nije sporedno aviotržište
Rast od gotovo 25 posto u jednom mjesecu teško je svesti na statističku buku. Poljska već godinama jača kao emitivno tržište hrvatskog turizma, a zračni promet pokazuje da taj rast više nije ograničen na automobilsku dostupnost Jadrana. Veći broj direktnih veza širi geografiju putovanja i omogućuje kraće boravke, city-break proizvode i kombinacije obale i kontinenta koje automobilom nisu jednako praktične.
Za hotele, DMC-je i turističke zajednice to mijenja i marketinšku logiku. Tržište koje raste zračnim putem ne treba promatrati samo kroz klasičnu ljetnu obiteljsku potražnju. Važni postaju termini letova, trajanje boravka, transferi, lokalna mobilnost i prodaja proizvoda koji funkcioniraju za tri, četiri ili pet noći.
Ujedinjena Kraljevina je još jasniji primjer tržišta koje je strukturno vezano uz avijaciju. Gotovo 392 tisuće putnika u samo jednom mjesecu i rast od 8 posto pokazuju da britanska potražnja ostaje vrlo snažna unatoč višim troškovima putovanja i promijenjenim pravilima mobilnosti nakon Brexita.
Njemačka je i dalje prva, ali rast dolazi drugdje
Njemačka ostaje broj jedan, no njezin rast od 1,5 posto daleko je sporiji od Poljske i Ujedinjene Kraljevine. To je zanimljivo u kontekstu smještajnih podataka: DZS za prvih osam mjeseci bilježi 1,7 posto manje noćenja njemačkih turista nego lani. Zračni promet i smještajna statistika ne mjere istu stvar, ali zajedno upozoravaju da se tradicionalna struktura hrvatske potražnje ne može uzimati zdravo za gotovo.
Još je izraženija razlika kada se pogleda ostatak prvih deset aviotržišta u kolovozu. Promet sa Španjolskom porastao je 16,7 posto, a sa Švicarskom 12,3 posto. Istodobno je promet s Italijom pao 22,7 posto, s Nizozemskom 11,2 posto, s Austrijom 8,4 posto, a sa Švedskom 9,1 posto.
Takve oscilacije ne znače automatski jednak pomak turističke potražnje. Na njih utječu red letenja, kapacitet zrakoplova, odluke prijevoznika i baza iz prethodne godine. Ali za destinacijski marketing upravo su te promjene relevantne: pokazuju gdje se dostupnost širi, a gdje slabi.
Split i Zagreb pali, Dubrovnik rastao
Na razini pojedinih zračnih luka kolovoz nije bio homogena priča. Split je s 734.228 putnika ostao najprometniji hrvatski aerodrom u mjesecu, ali je pao 3,1 posto. Dubrovnik je imao 563.383 putnika i rast od 4 posto, dok je Zagreb s 476.180 putnika pao 2,4 posto.
Zadar je porastao 4,8 posto na 378.367 putnika, Pula 12,2 posto na 140.806, a Rijeka čak 31,3 posto, ali s puno manje baze od 51.218 putnika. Razlike pokazuju da nacionalni rast od 1,4 posto skriva vrlo različitu dinamiku po destinacijama.
Za turističku industriju važnije je pitanje što se događa izvan jednog mjeseca. U prvih osam mjeseci kroz hrvatske zračne luke prošlo je 10,25 milijuna putnika, 2,3 posto više nego lani, dok je broj slijetanja i polijetanja pao 2,6 posto. To u prosjeku znači više putnika po operaciji, ali DZS-ovi podaci sami ne govore je li razlog veći zrakoplov, bolja popunjenost, drugačiji raspored ili kombinacija tih čimbenika.
Nova tržišna karta traži drukčiju prodaju
Aviopovezanost nije sama sebi cilj. Nova linija ili rast tržišta vrijedi tek kada se pretvori u noćenja, potrošnju i promet izvan nekoliko ljetnih tjedana. Zato bi turističke zajednice i poslovni sektor trebali više vezati promotivne odluke uz konkretne linije, raspoloživa sjedala i sezonalnost pojedinog tržišta.
Poljska, Ujedinjena Kraljevina i Španjolska ne traže nužno isti proizvod, iste kanale ni isti kalendar kampanja. Ako se rast promatra samo kao još jedan ukupan broj putnika, propušta se važniji signal: hrvatski zračni turizam postaje tržišno raznolikiji.
To je pozitivno jer smanjuje ovisnost o nekoliko tradicionalnih izvora potražnje. Ali stvara i obvezu da hoteli, destinacije i agencije brže prilagođavaju prodaju. U zračnom turizmu pobjednik nije nužno destinacija s najviše linija, nego ona koja najbolje pretvara dostupnost u dulji boravak i veću vrijednost gosta.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Promet u zračnim lukama u kolovozu 2026., objavljeno 9. listopada 2026.