Hrvatska je u drugom tromjesečju 2026. ostvarila 10,54 milijuna noćenja u kratkoročnom smještaju rezerviranom preko Airbnba, Bookinga i Expedije. To je samo 1,1 posto više nego godinu prije, dok je cijela Europska unija rasla 5,3 posto. Još važnije: Hrvatska je u prvom tromjesečju bila na +15,6 posto. Platformski smještaj nije pao, ali je njegov rast u samo nekoliko mjeseci naglo usporio.
Eurostatovi podaci temelje se na informacijama koje izravno dostavljaju tri velike online platforme: Airbnb, Booking i Expedia. U drugom tromjesečju 2026. preko njih je u Europskoj uniji ostvareno 258,8 milijuna noćenja u kratkoročnom smještaju, 13,1 milijun više nego u istom razdoblju 2025.
Hrvatska je u tom valu rasta ostala gotovo ravna. Q2 je završila s 10.540.274 noćenja, nasuprot 10.425.804 godinu prije.
Od +15,6 posto do +1,1 posto u jednom kvartalu
Najzanimljiviji dio nije sama stopa od 1,1 posto nego promjena dinamike.
U prvom kvartalu 2026. Hrvatska je na platformama imala 888.729 noćenja i rast od 15,6 posto u odnosu na godinu prije. U drugom tromjesečju rast se spustio na 1,1 posto.
Takav zaokret ne znači automatski da je potražnja za Hrvatskom oslabila iz strukturnih razloga. Prvo i drugo tromjesečje imaju potpuno različitu sezonsku bazu. U Q1 su volumeni mali, pa relativno mali apsolutni pomaci stvaraju visoke postotne stope.
Ali signal je dovoljno jak da ga treba pratiti, posebno zato što EU tržište istodobno nastavlja rasti osjetno brže.
EU raste 5,3 posto, Slovenija 12,9, Italija 8,1
U drugom kvartalu 2026. najbrže među europskim turističkim zemljama rasle su Malta, Slovačka, Slovenija i Rumunjska. Slovenija je bila na +12,9 posto, Poljska na +8,9, Grčka na +8,3, a Italija na +8,1 posto.
Španjolska je rasla samo 1,9 posto, Portugal 2,6 posto, pa Hrvatska nije jedina velika mediteranska destinacija s usporavanjem.
To je važan kontekst: tržište kratkoročnog najma i dalje raste, ali ne jednako brzo u svim destinacijama.
Je li Hrvatska došla do plafona?
To je najprivlačniji naslov, ali za takav zaključak još nema dovoljno podataka.
Moguća su barem četiri objašnjenja. Prvo, Hrvatska već ima vrlo visoku penetraciju privatnog i kratkoročnog smještaja, pa je prostor za dvoznamenkasti rast prirodno manji nego na tržištima koja još šire ponudu.
Drugo, cijene mogu utjecati na potražnju. AirDNA je za rujan već bilježila pad realiziranih noćenja u hrvatskom kratkoročnom najmu uz snažan rast ADR-a. Taj podatak ne dokazuje uzročnost, ali pokazuje da je cjenovna elastičnost postala važna tema.
Treće, dio rezervacija može se seliti između kanala. Eurostat ovdje mjeri samo Airbnb, Booking i Expediju. Direktne rezervacije, manje platforme i drugi kanali nisu dio ove statistike.
Četvrto, struktura sezone se mijenja. Ako Hrvatska raste u rubnim mjesecima, a glavni kvartali stagniraju, ukupna godišnja slika može i dalje biti pozitivna.
10,5 milijuna noćenja u tri mjeseca pokazuje koliki je to segment
Bez obzira na usporavanje, volumen je ogroman. Više od 10,5 milijuna noćenja u drugom kvartalu preko samo tri platforme potvrđuje da kratkoročni smještaj nije rubni dio hrvatskog turizma.
Za usporedbu, prvi kvartal imao je manje od milijun platformskih noćenja. Razlika ilustrira koliko je hrvatsko tržište i dalje sezonski koncentrirano.
Upravo zato će treći kvartal biti pravi test. Srpanj, kolovoz i rujan nose najveći dio godišnjeg platformskog prometa i puno više govore o stvarnoj snazi potražnje od zimskog kvartala.
Za privatne iznajmljivače važnije je pitanje cijene nego ukupnog broja gostiju
Ako tržište raste samo jedan posto, individualni iznajmljivač više ne može računati da će mu rast destinacije automatski puniti kalendar.
Konkurencija se tada premješta na kvalitetu, cijenu, recenzije, lokaciju, fleksibilnost otkazivanja i vidljivost na platformi.
U tržištu koje raste 15 posto, prosječan objekt može profitirati od općeg vala potražnje. U tržištu koje raste jedan posto, dobitnici i gubitnici se puno jasnije razdvajaju.
Regulacija dolazi upravo u trenutku kada se rast smiruje
Hrvatska istodobno priprema novi sustav registracijskih brojeva za kratkoročni smještaj i strožu razmjenu podataka s online platformama.
To znači da će se tržište 2027. mijenjati iz dva smjera: potražnja više ne raste jednako brzo, a regulatorni okvir postaje uređeniji i transparentniji.
Za legalne iznajmljivače to dugoročno može biti pozitivno ako se smanji neregistrirana ponuda. Ali neće ukloniti tržišni problem: gost i dalje bira između Hrvatske, Italije, Grčke, Španjolske i drugih destinacija koje se prodaju na istim platformama.
Hrvatska više ne može računati samo na rast ponude
Godinama je rast kratkoročnog smještaja bio kombinacija sve većeg broja objekata i snažne međunarodne potražnje. Kada rast noćenja uspori na jedan posto, dodatna jedinica smještaja više nije automatski dodatni prihod za destinaciju.
Može značiti samo veću podjelu iste potražnje među većim brojem kreveta.
Zato bi sljedeća analiza tržišta trebala istodobno pratiti tri stvari: broj aktivnih jedinica, broj platformskih noćenja i prosječnu cijenu. Tek tada možemo vidjeti raste li stvarna vrijednost tržišta ili se ista potražnja sve tanje raspoređuje.
Treći kvartal odlučit će je li 1,1 posto incident ili novi trend
Jedan kvartal nije dovoljan za proglašenje zasićenja tržišta. Ali nagli pad stope rasta s 15,6 na 1,1 posto jest dovoljno velik da ga se ne ignorira.
Ako i treći kvartal pokaže rast slabiji od europskog prosjeka, Hrvatska će morati ozbiljnije otvoriti pitanje konkurentnosti kratkoročnog smještaja — posebno cijene, kvalitete i ukupnog broja jedinica.
Ako se rast ponovno ubrza, Q2 će više izgledati kao sezonsko usporavanje nego kao strukturna promjena.
Za sada je najtočniji zaključak jednostavan: hrvatski platformski smještaj i dalje raste, ali više ne raste onom brzinom na koju se tržište naviklo.
Izvor: Eurostat, Short-stay accommodation offered via online platforms, podaci za Airbnb, Booking i Expedia, Q2 2026. Podaci obuhvaćaju noćenja rezervirana preko navedenih platformi i ne predstavljaju cjelokupan kratkoročni smještaj u Hrvatskoj.