Barcelona nema problem nedostatka međunarodne vidljivosti. Turizam stvara velik dio gradske ekonomije i oko 150 tisuća radnih mjesta, ali istodobno proizvodi pritisak na javni prostor, promet, stanovanje i svakodnevni život stanovnika. Upravo zato novi gradski pristup nije usmjeren prvenstveno na pitanje kako privući još ljudi, nego kako puno preciznije upravljati mjestima i trenucima u kojima se turistički promet koncentrira.
Gradska mjera za razdoblje 2024.–2027. obuhvaća ulaganja vrijedna 254,7 milijuna eura, 55 projekata i dvanaest područja djelovanja. Među njima su posebno važni Highly Visited Spaces, odnosno prostori na kojima turistički pritisak postaje dovoljno velik da zahtijeva zasebne prometne, organizacijske i prostorne mjere.
Takav pristup mijenja način na koji se overtourism promatra. Ukupan broj turista u gradu važan je podatak, ali za svakodnevni život puno je važnije nalazi li se 20 tisuća ljudi istodobno na nekoliko ulica, koliko turističkih autobusa dolazi u istom satu, gdje se zaustavljaju i kako se turistički tokovi preklapaju s lokalnim prijevozom, školama, trgovinama i drugim funkcijama grada.
Destinacija zato treba puno detaljniju sliku od godišnjeg broja dolazaka i noćenja. Mora znati gdje su ljudi, kada tamo dolaze, koliko ostaju i kako se kreću između pojedinih lokacija.
Što smo vidjeli u Salzkammergutu
Koliko takvi podaci mogu biti konkretni vidjeli smo i sami tijekom studijskog posjeta austrijskoj regiji Salzkammergut u lipnju 2026. Domaćini su nam među alatima pametnog upravljanja destinacijom pokazali senzore postavljene uz prometnice i staze, pomoću kojih mogu pratiti turističke tokove puno detaljnije nego klasičnom statistikom dolazaka.
Takav sustav omogućuje im da vide koliko je posjetitelja u određenom razdoblju ušlo ili izašlo iz pojedinog mjesta, ali i koje se biciklističke staze koriste više od drugih. Podatak tada prestaje biti samo zanimljiva brojka za godišnje izvješće. Ako se na jednoj ruti promet kontinuirano povećava, destinacija može ranije planirati održavanje, sigurnost ili alternativni pravac. Ako zna u kojem dijelu dana određeno mjesto prima najveći broj posjetitelja, tome može prilagoditi prijevoz, parking i druge usluge.
Upravo je taj prijelaz važan. Podaci o turizmu tradicionalno nam govore što se već dogodilo: koliko je ljudi došlo prošlog mjeseca i koliko su noći ostvarili. Operativno upravljanje traži podatke koji pomažu odgovoriti na pitanje što se događa sada i što će se vjerojatno dogoditi za sat ili sutra.
Hrvatskim destinacijama treba karta pritiska
Za Dubrovnik, Split i nekoliko drugih hrvatskih destinacija predložili bismo izradu karte turističkog pritiska, a ne samo još jednog dashboarda s ukupnim prometom. Za ključne zone trebalo bi povezivati raspoložive podatke o parkiranju, javnom prijevozu, ulaznicama, cruisingu, organiziranim grupama, prometu i, gdje ima smisla, fizičkom brojanju ljudi.
Ne mora svaki grad postavljati stotine senzora. Negdje već postoje dovoljno dobri izvori podataka koji se samo ne koriste zajedno. Jedan grad može imati podatke s parkirališta, drugi iz prodaje ulaznica, treći iz javnog prijevoza ili brojača biciklista. Prvo pitanje zato ne bi trebalo biti koju ćemo novu tehnologiju kupiti, nego koju odluku želimo donositi bolje i koji nam podatak za nju nedostaje.
Takav sustav omogućio bi i vremensku disperziju. Nije uvijek potrebno turista poslati na potpuno drugu lokaciju; ponekad je dovoljno da istu atrakciju posjeti u 9 umjesto u 12 sati. Rezervacijski termini, različite cijene, informacije o očekivanoj gužvi ili dodatne pogodnosti mogu rasporediti promet bez smanjivanja ukupnog broja ljudi koji destinaciju posjete tijekom dana.
Barcelona je zanimljiva upravo zato što turistički uspjeh sve manje tretira kao zadatak marketinga, a sve više kao zadatak upravljanja gradom koji je istodobno dom stanovnicima i proizvod koji koriste milijuni posjetitelja. Salzkammergut nam je pak iz neposrednog iskustva pokazao koliko je lakše o takvom upravljanju govoriti kada umjesto dojma imamo podatak o stvarnom kretanju ljudi.
Kako model funkcionira
Turistički pritisak koncentrira se u pojedinim zonama i satima, dok klasična statistika dolazaka i noćenja ne pokazuje gdje i kada nastaje operativno opterećenje.
Upravljanje Highly Visited Spaces uz povezivanje operativnih podataka o kretanju, prometu, parkiranju, atrakcijama i drugim tokovima u kartu turističkog pritiska.
Povezuju se dostupni podaci o parkiranju, javnom prijevozu, ulaznicama, cruisingu, grupama, prometu i fizičkom brojanju ljudi; mjere se prilagođavaju konkretnim zonama i vremenu opterećenja.
Barcelona za razdoblje 2024.–2027. provodi paket od 55 projekata u 12 područja, vrijedan 254,7 milijuna eura; učinak pojedinog modela na smanjenje pritiska N.P.
Barcelona: 254,7 milijuna eura za širi paket mjera 2024.–2027.; trošak pojedinačnog sustava karte pritiska N.P.
N.P.
N.P.
Definirati odluke koje destinacija želi donositi bolje i povezati već postojeće izvore podataka prije nabave novih senzora.
Nije dovoljno napraviti još jedan dashboard; podaci moraju biti povezani s konkretnim operativnim odlukama i zaštitom privatnosti.
Dubrovnik, Split ili druga opterećena destinacija: izraditi kartu turističkog pritiska za ključne zone povezivanjem parkiranja, javnog prijevoza, ulaznica, cruisinga, organiziranih grupa i drugih raspoloživih podataka.
Koristiti podatke za vremensku disperziju, rezervacijske termine, informacije o gužvi, promjenjive poticaje i bolje upravljanje prometom bez nužnog smanjenja ukupnog dnevnog broja posjetitelja.