Hrvatska nautička industrija ostvarila je 2025. oko 2,8 milijardi eura poslovnih prihoda i nešto više od milijardu eura izvoza. Ali iza snažne ukupne brojke krije se velika razlika među djelatnostima: charter, jedan od najvidljivijih dijelova nautičkog turizma, završio je godinu s neto gubitkom od 34,7 milijuna eura. Upravo taj raskorak pokazuje zašto hrvatsku nautiku više nema smisla promatrati samo kroz broj plovila, vezova i turista.
Podatke donosi Plava knjiga hrvatske nautike, analiza Hrvatske udruge poslodavaca predstavljena na Biograd Boat Showu. HUP je mapirao više od 3.200 gospodarskih subjekata povezanih s nautičkim lancem vrijednosti: marine, iznajmljivanje plovila, brodogradnju, proizvodnju opreme, projektiranje, remont i druge specijalizirane usluge. U tom obuhvatu zabilježeno je 18.323 zaposlenih, izraženo u ekvivalentu punog radnog vremena.
Milijarda izvoza govori nešto što broj noćenja ne otkriva
Poslovni prihodi sektora u 2025. porasli su 9,4 posto, a izvoz 14,8 posto. U odnosu na 2021. vrijednost izvoza povećana je 70,8 posto, s 597,1 milijun na 1,0196 milijardi eura. Takav rast nije samo posljedica stranih gostiju koji unajmljuju brodove. Izvozni dio čine i proizvodi te usluge koje domaće tvrtke isporučuju kupcima izvan Hrvatske.
Za turističku industriju to je važna razlika. Jedna marina može ostvarivati prihod od vezova, ali iz istog plovila novac mogu zarađivati serviseri, proizvođači opreme, inženjeri, ugostitelji i lokalni dobavljači. Kada se gleda samo sezonski dolazak gosta, znatan dio te vrijednosti ostaje izvan slike.
Zašto charter može imati veliku flotu i gubiti novac?
HUP za charter segment bilježi neto gubitak od 34,7 milijuna eura u 2025. To je rezultat obuhvaćenih poduzeća, a ne tvrdnja da je svaka charter tvrtka poslovala negativno. Sektor pritišću troškovi vezova, održavanja i financiranja flote, a konkurencija ograničava prostor za naplatu više cijene najma.
Ekonomika je osobito zahtjevna jer najveći dio prihoda treba ostvariti tijekom ograničenog broja tjedana. Plovilo stvara trošak i izvan sezone: vez, osiguranje, remont i amortizacija ne nestaju u studenome. Dodatno plovilo zato ne mora automatski donijeti i dodatnu dobit.
HUP predlaže da se uspješnost chartera više prati kroz prihod i profitabilnost po plovilu, ostvarenu cijenu najma i broj tjedana popunjenosti. Među mogućnostima su bolja kategorizacija plovila i usluga, kvalitetnija ponuda te razvoj najma s posadom. To nije jamstvo boljih marži, ali mijenja poslovno pitanje: nije cilj imati najviše plovila, nego ostvariti najveću održivu vrijednost iz postojeće flote.
Remont jahti može puniti gospodarstvo i zimi
Druga strana priče je refit, odnosno obnova, servis i opremanje većih plovila. Za razliku od jednodnevnog ili tjednog turističkog boravka, brod koji mjesecima ostaje u remontu donosi dugotrajniju potražnju za radom i opskrbom. Osim brodogradilišta mogu profitirati smještaj, prijevoz, gastronomija i lokalne usluge za posade.
U HUP-ovu istraživanju na uzorku od 35 posada u hrvatskim brodogradilištima, njih 23 planirale su boravak dulji od dva mjeseca, a 22 barem dio boravka provode u smještaju na kopnu. Zbog malog uzorka nije riječ o reprezentativnoj procjeni cijelog tržišta, no podatak ilustrira potencijal poslovanja izvan turističke sezone.
HUP zato predlaže specijalizirane regionalne centre za refit i servis jahti od 40 do 100 metara i većih, koristeći postojeće brodograđevne zone. Takvi projekti trebaju industrijske lokacije, kvalitetnu radnu snagu i jasne dugoročne koncesijske uvjete, a ne samo atraktivnu obalu.
Najveća prepreka možda nije kapital nego koordinacija
Plava knjiga upozorava na fragmentirano upravljanje nautikom. Investitor često mora usklađivati koncesionare, lučke uprave, gradove i županije, državna tijela, prostorne planove i zaštitu okoliša. HUP zbog toga traži osnivanje Nacionalnog vijeća za nautiku, koje bi koordiniralo razvojnu politiku do 2040. godine.
Opravdanost takva tijela neće se mjeriti brojem sastanaka, nego time hoće li omogućiti stabilnije investicijske odluke, brže procedure, školovanje deficitarnih stručnjaka i jasnije uvjete ulaganja. Bez tih promjena industrijska nadogradnja turizma ostaje deklarativna.
Što bi Hrvatska trebala mjeriti?
Broj charter plovila i nautičkih noćenja i dalje je relevantan, ali poslovna slika mora uključiti izvozne prihode, dobit po djelatnosti, vrijednost domaćih isporuka, broj cjelogodišnjih radnih mjesta i investicije. HUP navodi da je udio bruto investicija u dugotrajnu imovinu u poslovnim prihodima od 2021. do 2025. porastao s 11,7 na 18 posto.
Hrvatska ima iznimno snažnu nautičku destinacijsku poziciju. Izazov je pretvoriti je u industriju koja tijekom cijele godine proizvodi, projektira, servisira i izvozi. Tek tada će rast turističkog prometa i rast stvarne gospodarske vrijednosti ići ruku pod ruku.
Izvor: HUP, Plava knjiga hrvatske nautike i službeno priopćenje od 22. listopada 2026. Podaci obuhvaćaju HUP-ov mapirani nautički lanac vrijednosti, ne samo djelatnost turističkog najma plovila.