Hrvatske zračne luke zajedno su 2019. imale približno 11,4 milijuna putnika. U 2025. broj je dosegnuo gotovo 14 milijuna, što znači da je nacionalni zračni promet više nego nadoknadio pandemijski pad.
Iza zajedničkog rezultata, međutim, kriju se vrlo različite putanje. Zadar je s približno 783 tisuće putnika u 2019. narastao na oko 1,62 milijuna u 2025. i praktički više nego udvostručio promet. Zagreb je porastao s 3,41 na 4,68 milijuna, Split s 3,27 na 3,85 milijuna, dok je Dubrovnik rastao umjerenije.
Pula je u potpuno drukčijoj situaciji. Sa 765.508 putnika 2019. pala je na 542.315 u 2025., gotovo 30 posto manje. Rijeka također ostaje značajno ispod pretpandemijske razine.
Turistički uspjeh regije nije isto što i promet njezine zračne luke
Istra je najbolji primjer. Ona i dalje ostvaruje najveći broj noćenja u Hrvatskoj, iako Pula još nije vratila promet iz 2019. Velik udio gostiju dolazi automobilom, a blizina drugih međunarodnih aerodroma dodatno mijenja ulogu lokalne zračne luke.
Zadar je s druge strane postao puno važnija točka low-cost prometa, što utječe na strukturu gostiju, duljinu boravka i mogućnost kraćih city-break putovanja. Zagreb pak rastom redovnih veza jača cjelogodišnju dostupnost, što mu daje prednost u poslovnom i urbanom turizmu.
Zato budući Turistički radar ne bi trebao prikazivati samo nacionalni broj putnika. Potrebno je pratiti pojedine aerodrome, tržišta iz kojih promet dolazi i koliko je povezanost sezonska.
Nacionalni rast zračnog prometa jest vrlo snažan, ali ne znači da je svaki dio Hrvatske danas bolje dostupan nego 2019.