Hrvatske zračne luke u zimskom rasporedu 2026./2027. imaju 23.089 dolaznih i odlaznih letova, 460 više nego prošle zime. Ukupan rast od 2 posto nije spektakularan, ali iza njega se skriva važniji trend: niskotarifni prijevoznici povećavaju broj operacija 7,6 posto, odnosno gotovo četiri puta brže od ukupnog tržišta.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, hrvatske zračne luke tijekom zime povezuju zemlju s 26 inozemnih tržišta, jednim više nego lani. U prometu sudjeluje 35 avioprijevoznika, tri više nego prethodne zime, a 77 posto operacija odnosi se na međunarodni promet preko 110 jedinstvenih linija.
Zimski rast više ne dolazi samo od nacionalnog prijevoznika
Nova zimska povezanost uključuje liniju Air Chine Zagreb–Bukurešt–Peking, Ryanair Zagreb–Varšava Modlin, raniji povratak British Airwaysa na liniju Dubrovnik–London te pojačane frekvencije iz Zagreba prema Londonu i Malti, iz Splita i Zadra prema Münchenu te iz Dubrovnika prema Krakovu.
Za turizam je posebno važan rast low-cost prometa. Niskotarifni prijevoznici dodaju 382 operacije, što pokazuje da upravo oni najbrže šire zimsku mrežu i spuštaju prag ulaska za kratka putovanja.
Cjelogodišnji turizam počinje rasporedom letova
Destinacija može ulagati u advent, gastronomiju, wellness ili city break, ali bez prometne dostupnosti teško može pretvoriti interes u stvarni dolazak. Zimi je ta ovisnost još veća jer automobilsko tržište slabije kompenzira nedostatak međunarodnih letova nego u ljetnim mjesecima.
Za Zagreb to znači veću šansu za city break promet. Za Dubrovnik raniji početak londonske linije otvara ožujak. Za Split i Zadar dodatne veze s Münchenom mogu biti važnije od još jednog povećanja kapaciteta u kolovozu.
Low-cost model dobro odgovara kratkim zimskim putovanjima
Zimski gost češće putuje na dvije ili tri noći i osjetljiviji je na ukupnu cijenu putovanja. Upravo zato niskotarifna linija može imati mnogo veći učinak na popunjenost hotela nego što sam broj letova sugerira.
Ako karta postane dovoljno jeftina i dostupna za vikend, destinacija ulazi u konkurenciju s desecima drugih europskih gradova. Ako je let skup ili postoji samo jednom tjedno, velik dio potencijalne potražnje jednostavno nestaje.
Rast low-costa nosi i koncentracijski rizik
Oslanjanje na niskotarifne prijevoznike ima i drugu stranu. Mreže tih kompanija brzo se mijenjaju, kapacitet se premješta prema profitabilnijim bazama, a destinacije često ovise o komercijalnim dogovorima i zajedničkom marketingu.
Zato uspješan zimski razvoj ne bi smio ovisiti o jednom prijevozniku. Vrijednija je kombinacija više prijevoznika, različitih tržišta i linija koje imaju dovoljno potražnje da opstanu bez stalnog subvencioniranja.
Najvažnije je gdje rast nastaje
Ukupnih 23.089 operacija dobar je signal, ali nacionalni zbroj ne govori dovoljno. Za hotelijera je važnije raste li promet na njegovoj zračnoj luci, u kojim danima tjedna i prema kojim tržištima. Zimska dostupnost Londona, Münchena ili Varšave ne vrijedi jednako svakoj destinaciji.
Destinacijski marketing zato bi trebao biti usko vezan uz raspored linija. Kampanja na tržištu bez izravnog leta ima manju učinkovitost od kampanje koja cilja gradove iz kojih postoji jednostavna vikend-povezanost.
Pravi test bit će popunjenost hotela
Više letova nije samo po sebi dokaz cjelogodišnjeg turizma. Pravi rezultat vidjet će se u broju noćenja, prosječnoj cijeni sobe i duljini boravka između studenoga i ožujka.
Ako rast low-cost prometa napuni hotele u mjesecima u kojima su dosad bili poluprazni, zimski red letenja postaje jedan od najvažnijih turističkih pokazatelja 2026./2027. Ako samo premjesti postojeće putnike između prijevoznika, učinak će biti mnogo manji.
Izvor: Hrvatska turistička zajednica, zimski raspored letenja 2026./2027., 16. studenoga 2026.